O nama
U padajućem meniju odabrati vrstu usluge koja Vas zanima.
- ISKOPI
- ODVOZ
- NASIPAVANJA
- RUŠENJA
- TRANSPORT
- RASUTIH TERETA
- STROJEVA
- GRAĐEVINSKIH KONSTRUKCIJA DO 10 M
Ispod svake gradevine otklanja se humusni sloj zemlje.
Teren nastanjen biljem i živim organizmima opasan je "neprijatelj" građevinskom materijalu, jer ga u određenom vremenskom odmaku znatno oštećuje. Preporučljiva dubina skidanja humusa ja cca 30cm što dakako uvelike ovisi o strukturi tla gdje se humus skida. Skinuti sloj humusa i ostali dio iskopane zemlje deponira se najcešće na samom gradilištu ukoliko to dozvoljava projekt i veličina zemljišta. Višak zemlje odvozi se na gradsku deponiju. Deponiranu zemlju kasnije koristimo za zatrpavanje temelja ili građevinske jame odnosno planiranje okoliša.
Iskop trakastih temelja može biti površinski ili u građevinskoj jami.
Iskop temelja u građevinskoj jami radi se ukoliko statičar procijeni da teren nije dovoljno zbijen da bi se objekt postavio na plivajuću temeljnu ploču. Najbitniji podatak kod kopanja trakastih temelja je taj da njihova minimalna dubina bude ispod razine smrzavanja, a to je cca 1m, naravno ukoliko teren ne zahtijeva neku drugu dubinu.
Iskop gradevinskih jama radi se na dva načina. Široki iskop gdje je stupanj pokosa velik, preporuča se se da odnos dubine kopanja i širine otkopa bude 2. Druga vrsta iskopa je iskop s zaštitom gradevinske jame tzv.pilotiranje. Takav iskop radi se na skučenim parcelama ili na radilištima gdje bi uslijed kopanja građevinske jame moglo doći do urušavanja susjednih objekata. Takav iskop višestruko je skuplji, zbog čega ga investitori često izbjegavaju.
Iskop kanala djeluje kao najjednostavniji od dosad prikazanih iskopa, ali nije tako. Prilikom iskopa priključnih kanala treba posebnu pažnju posvetiti projektu dosad položene infrastrukture jer u protivnom može doći do velikih materijalnih šteta.
1.4. TABLICA RASTRESITOSTI TLA
| Uslojena glina | 2.02 | 22% | 1.65 |
| Zbijena glina | 2.01 | 21% | 1.66 |
| Vlažna glina | 2,08-2,10 | 25-40% | 1,50-166 |
| Suha glina | 1,64-1,84 | 23-40% | 1,17-1,48 |
| Suha pjeskovita glina | 1.66 | 17% | 1.42 |
| Vlažna pjeskovita glina | 1.83 | 19% | 1.54 |
| Vlažna ilovača | 1,60-1,66 | 25% | 1,28-1,38 |
| Suha ilovača | 1.36 | 25% | 1.09 |
| Suha zemlja | 1,66-1,90 | 25% | 1,33-1,52 |
| Vlažna zemlja | 2,02-2,10 | 25-27% | 1,60-1,68 |
| Zemlja s pijeskom | 1.66 | 17% | 1.42 |
| Zemlja s 25% kamena | 1.96 | 25% | 1.57 |
| Suhi nevezani pijesak | 1.6 | 13% | 1.42 |
| Vlažni pijesak | 2.07 | 12% | 1.85 |
| Suhi pijesak i šljunak | 1.93 | 12% | 1.72 |
| Vlažni pijesak i šljunak | 2.23 | 10% | 2.03 |
| Suhi šljunak | 1.69 | 12% | 1.51 |
| Suhi šljunak 6-50 mm | 1.9 | 12% | 1.7 |
| Vlažni šljunak | 2.34 | 10% | 2.13 |
| Vlažni šljunak 6-50 mm | 2.26 | 12% | 2.02 |
| Suhi zaglinjeni šljunak | 1.66 | 17% | 1.42 |
| Vlažni zaglinjeni šljunak | 1.84 | 19% | 1.54 |
| Trošne stijene | 1,96-2,28 | 24-42% | 1,58-1,96 |
| 75% stijena 25% zemlja | 2.79 | 42% | 1.96 |
| 50% stijena 50% zemlja | 2.28 | 33% | 1.71 |
| 25% stijena 75% zemlja | 1.96 | 24% | 1.58 |
| Vapnenac | 2.61 | 69% | 1.54 |
| Mramor | 2.73 | 67% | 1.63 |
| Pješčenjak | 2.52 | 67% | 1.51 |
| Škriljevac | 2.88 | 30% | 2.22 |
| Granit | 2.67 | 50-64% | 1,66-1,78 |
| Bazalt | 2,65-2,97 | 49% | 1,78-1,99 |
Osim već svima poznatih radnji koje mora poduzeti investitor, tipa, ograditi gradilište, izvjesiti tabelu građenja, prijaviti početak radova investitor je dužan izvođaču radova predočiti geotehnički elaborat i izjavu o izmještanju svih instalacija na mjestu gdje se počinje s iskopom.
2. ODVOZ
2.1. ODVOZ ZEMLJE NA PARCELU
Radi se ukoliko nam to dozvoljava veličina parcele i projekt. Na parceli se uvijek ostavlja ona količina zemlje koja je potrebna za zatrpavanje temelja, građevinske jame i naknadno hortikulturalno uređenje.
2.2. ODVOZ ZEMLJE NA GRADSKI DEPONIJ
Odvoz viška zemlje vrši se na najbliž u gradsku deponiju osim u slučaju ako investitor nije osigurao neko drugo mjesto zbrinjavanja.
Prilikom odvoza iskopanog materijala s gradilišta posebnu pažnju treba posvetiti izlaznoj rampi koja ovisno o godišnjem dobu mora biti tako koncipirana da vozilo, kada izađe s gradilišta na glavnu cestu, ne ostavlja nikakve nečistoće u vidu blata, kamena, smeća...
3. NASIPAVANJA
3.1. NASIPAVANJA DVORIŠTA, PARKIRALIŠTA
Izvodi se kao priprema za asfalt ili beton, ili kao završni sloj. Ukoliko se radi o pripremi za tvrde završne slojeve (asfalt,beton) na iskopanu podlogu preporuća se postavljanje zaštitne folije geotekstil koja onemoguća prodiranje zemlje u sloj šljunka, kamena, a samim time i gubljenje zbijenosti posteljice. Nasipanje dvorišta, parkirališta vrši se raznim vrstama materijala, što ovisi o podlozi na kojoj se priprema radi. Bez obzira na donje slojeve završni sloj mora biti drobljeni kamen, jer se njega može najviše zbiti. Podloga za asfalt ukoliko je tlo stabilno može biti prirodni šljunak, a ako kao završni sloj ne ide asfalt podložni sloj mora biti batuda koja će služiti kao drenaža, mjesto gdje će se prilikom padanja kiše akumulirati voda dok ju zemlja ne prihvati.
3.2. NASIPAVANJE GRAĐEVINSKIH JAMA
Izvodi se u slučaju kada završni sloj iskopa nemože postići zbijenost koju zahtjeva statičar. Isto kao i kod dvorišta nasipavanje možemo vršiti raznim materijalima. Visina nasipa i materijal, ovise nam o podlozi na kojoj se nasip radi.
4. RUŠENJA
4.1. STAMBENIH I GOSPODARSKIH OBJEKATA
Rušenja ovisno o mjestu izvođenja najčešče se izvode mehaničkim putem, osim u slučajevima kada sama visina objekta diktira da se objekat mora rušti miniranjem.
Kod rušenja pažnju moramo obrati da su s objekta odspojeni svi infrastukturni priključci tipa voda, struja, plin. Objekt se prije rušenja mora mora detaljno provjeriti, da u objektu ne bi ostalo ljudi. Samo rušenje izvodi se bagerima rovokopačima koji na sebi imaju odgovarajuću opremu, tipa škare za rušenje, hidraulični čekić, a nekad ukoliko se radi o dotrajalom objektu rušenje se može izvesti utovarnom korpom koja mora imati čršće zube za kamen.
4.2. FORMULA IZRAČUNA ZAPREMNINE SRUŠENOG OBJEKTA
(dužina objekta x širina objekta x visina objekta) / 2 = volumen srušenog objekta u m3